Pojedini gradovi i opštine u Republici Srpskoj odavno su shvatili značaj Interneta i redovno se „javljaju“ putem društvenih mreža. Nedavna istraživanja pokazala su da je u BiH na internet „povezano“ 2,63 miliona stanovnika, dok društvene mreže koristi 1,7 građana Bosne i Hercegovine.

Snaga društvenih mreža više nije upitna i o tome najbolje govore brojevi. Facebook je na početku godine imao gotovo 2,3 milijarde aktivnih korisnika, s godišnjim rastom od preko deset odsto.

Na dnevnoj bazi, Fejsbuk koristi gotovo 1,5 milijarda ljudi. Slijedi Instagram s oko 800 miliona korisnika i Twitter na kojem je ulogovano oko 300 miliona korisnika. Twitter je istovremeno i najsnažnija društvena mreža za političku komunikaciju.

Gradovi u Republici Srpskoj daleko su iza gradova u FBiH kada je u pitanju infrastruktura na društvenim mrežama. Prema istraživanju agencija za digitalni marketing, samo Banja Luka i Bijeljina imaju dobar skor kada su u pitanju nalozi na Fejsu – Banja Luka ima 130.000, a Bijeljina 45.000 korisnika.

Radojičićevo voće i povrće

Grad Banja Luka na Fejsbuku ima 18.000 pratilaca. Stranica se redovno ažurira. Banja Luka nema zvaničan nalog na Twitteru, ali ima na Instagramu i to uz 1.582 postova i 5.260 pratilaca. Broj pratilaca se iz mjeseca u mjesec povećava. Grad Banja Luka ima i Viber grupu u koju svakodnevno stižu nove vijesti.

Ako najveći grad Srpske nije na Twitteru, njen gradonačelnik odavno jeste. Igor Radojičić „pristupio“ je Twitteru u junu 2012. godine i od tada je uknjižio 5.769 tvitova i 7.605 pratilaca. Radojičić Twitter nalog koristi da bi pratioce obavijestio o novostima koje se odnose na Grad i o tome kako mu je rodilo voće i povrće u bašti.

Grad Bijeljina nema profil na Facebooku, ali ima na Twitteru. Grad na čijem je čelu Mićo Mićić do sada je „uknjižio“ 2.708 tvitova i 808 pratilaca. Grad Bijeljina nema Instagram nalog. Mićo Mićić ne vjeruje mnogo društvenim mrežama. Prvi čovjek Bijeljine ima Facebook profil, ali je on posljednji put ažuriran sedmog oktobra.

Cicko i Njegoš

Njegov stranački kolega i načelnik Opštine Sokolac Milovan Cicko Bjelica dokazuje da „prava ljubav prema profilima godine ne broji“. Bjelica je više nego aktivan na „Fejsu“ (popunjen profil sa preko 5000 pratilaca) i Instagramu, na Twitteru ima 484 „folovera“, a ima i svoj sajt na kojem promoviše načelničke aktivnosti. Njegov glavni moto na sajtu je stih iz „Gorskog vijenca“: „Pokoljenja djela sude, što je čije daju svjema“.

– Mediji i politika ne mogu jedno bez drugoga. Promocija na društvenim mrežama je bitna zbog transparentnosti u radu. Da građani znaju šta smo uradili. Aktivan sam na mrežama, imam sve aplikacije. Sve odluke objavljujemo na sajtu opštine. Imamo i rubriku „Pitajte načelnika“, koja mi je mnogo pomogla – rekao je za portal MojaBanjaluka.info Bjelica.

Grad Doboj ima profil i na Fejsbuku, i na Twitteru, i na Instagramu, uz opasku da profil na Twitteru odavno ne radi. Grad Doboj se Twitteru „pridružio“ u novembru 2014. godine, ali od tada do danas nije zabilježena nijedna objava na zvaničnoj stranici Grada. Gradonačelnik Doboja Boris Jerinić, baš kao i Mićić, ima profil na „Fejsu“, ali ga ne ažurira redovno.

Pod trebinjskim platanima život teče mirno i sporo, pa se tako ponaša i gradska vlast, bar kada su društvene mreže u pitanju. Grad Trebinje ima profil na „Fejsu“, ali posljednja objava zabilježena je 14. novembra. Na Twitteru i Instagramu – mrtvo slovo na desktopu. Gradonačelnik Trebinja Mirko Đurić takođe slabo mari za mreže. Na Facebooku ga nema nikako, a na Twitteru i Instagramu još manje.

Zvaničnu FB stranicu nema ni Grad Prijedor. Na Twitteru je stvar malo drugačija, ali je baza svejedno slaba. Grad na Sani je postao dio Twittera u maju prošle godine, a od tada je skupio samo 33 pratioca i svega 460 tvitova. Na mrežama nema ni gradonačelnika Prijedora Milenka Đakovića.

Vukomanović: Novi trendovi se ne mogu izbjeći

– U vremenu u kojem živimo rijetko šta može da funkcionište bez društvenih mreža. Profile na društvenim mrežama imaju svi – od velikih kompanija do lovačkih udruženja. Isti slučaj trebao bi i da bude sa gradovima i opštinama. Vrijeme nameće nove trendove i to se ne može izbjeći – istakla je novinarka Tanja Vukomanović.

Iako mnoge lokalne zajednice u Republici Srpskoj imaju profile na društvenim mrežama, ne znači da svi komuniciraju sa građanima i da su aktivni. Postoje profili, dodaje ona, u kojima je posljednja vijest objavljena tokom prošlih izbora, ali postoje i oni na kojima građani bez odlaska na portale mogu da nađu sve osnove informacije o dešavanjima u njihovom gradu.

– Dobar primjer je Grad Banja Luka. Banjaluka ima profil na gotovo svim društvenim mrežama, redovno se ažurira i može da posluži kao dobar primjer. S druge strane, lokalne zajednice osim što na taj način nude informacije, mogu i da vide kako građani reaguju na nove odluke i dobiju možda neke nove ideje – kazala je Vukomanović.