Početak nove godine uvijek je prilika da se sagleda šta se uradilo u prethodnoj. Početkom mjeseca januara 2018. godine, ugostili smo načelnika opštine Sokolac Milovana Bjelicu i razgovarali o tome šta je učinjeno u prethodnom periodu, te o planovima u predstojećoj godini.

ZA POČETAK RAZGOVORA RECITE NAM KOJI SU TO NAJVAŽNIJI DOGAĐAJI ZA NAŠU LOKALNU ZAJEDNICU OBILJEŽILI VRIJEME IZA NAS?

BJELICA: Kada govorimo o vremenu koje je ostalo za nama, ne možemo analizirati samo godinu dana. Za proteklih pet godina, izradili smo Stretegiju razvoja sa akcionim planom djelovanja, više studija izvodljivosti i projekata, od kojih je većina u završnoj fazi realizacije. Moram da podsjetim i na činjenicu da je 2012. godine bila dramatična situacija u većini ustanova i preduzeća. Odmah smo krenuli u rješavanje problema u JKP „Romanijski božur“, JP „Nova toplana“, JP „Vrelo Bioštica“, Centru za unapređenje poljoprivredne proizvodnje, Farmi muznih krava, UNIS-u, KTK „Knežini“, Staroj pekari, Staroj toplani, Zadružnom domu u Bjelosavljevićima, Famineksu… Ukupan dug komunalnih preduzeća iznosio je preko devet miliona, a danas posluju pozitivno, s tim što je zbog loše naplativosti od korisnika usluga, u narednom periodu, pod znakom pitanja pružanje usluga toplane.

KAKVO JE TRENUTNO STANJE U DRVNOJ INDUSTRIJI, POLJOPRIVREDI I OSTALIM PREDUZEĆIMA KOJA SE NALAZE NA PODRUČJU NAŠE OPŠTINE?

BJELICA: U toku jedne godine drvoprerađivači na području naše opštine prerade preko 100.000 kubika građe, a zapošljavaju oko 400 radnika. Jedan broj preduzeća je proširio kapacitete i obim proizvodnje, što je veoma pohvalno. U prostorijama UNIS-a promijenjena je djelatnost, ali vlasnici su zaposlili preko 100 novih radnika. Prostorije KTK „Knežina“ otkupio je naš sugrađanin, promijenio djelatnost i zaposlio 25 novih radnika. Preduzeće „Duga-pelet“ pokrenulo je proizvodnju peleta i zaposlilo 25 novih radnika. Ostali drvoprerađivači su povećali svoje kapacitete, proširili proizvodnju i trenutno zapošljavaju 250 radnika.

Nedavno se pojavio novi investitor koji je uzeo pod zakup „Novu Romaniju“, gdje već imamo vidljive korake, kao što su sanacija jednog broja objekata, nabavka mašina i opreme, isplata zaostalih mjesečnih naknada radnicima i izmirenje obaveza za električnu energiju, poreze i doprinose. Iako je prisutna bojazan kod domaćih drvoprerađivača da će veće količine građe otići zakupcu, mi insistiramo da se obezbijede dovoljne količine za potrebe postojećih proizvodnih kapaciteta.

Pokretanje Centra za unapređenje poljoprivrede u brdsko-planinskom području će doprinijeti razvoju poljoprivrede u Sokocu. Ono što je neophodno pomenuti jeste da iz godine u godinu poljoprivredni proizvođači imaju sve više muznih grla, tako da očekujemo da proizvodnja mlijeka ove godine bude veća od tri miliona litara (2 miliona litara u 2017. godini otkupile su mljekare „Pađeni“ i „Milkos“). Opština je tokom 2013. godine isplaćivala podsticaje za proizvodnju mlijeka i čuvanje ženske teladi, oslobodila plaćanja poreza na poljoprivredno zemljište koje se obrađuje, nabavila veliki broj laktofriza, muzilica, motokultivatora i steonih junica. Obezbijeđeno je oko 100 plastenika i preko 50 hiljada sadnica raznog voća. Ohrabrili smo i finansijski pomogli osnivanje zemljoradniče zadruge. Narednih mjeseci očekujemo sertifikat na kome zajednički rade opštine Sokolac, Rogatica i Han Pijesak sa Svjetskom bankom, sa kojim će se Romanijski kajmak moći izvoziti u zemlje Evropske unije. Značajno je istaći proizvodnju meda i sakupljanje ljekovitog bilja.

KOLIKO JE ZA NAŠU OPŠTINU ZNAČAJNO FUNKCIONISANJE ZDRAVSTVENIH I OBRAZOVNIH USTANOVA, NEVLADINIH ORGANIZACIJA, TE SPORTSKIH KLUBOVA?

BJELICA: U Sokocu djeluju tri zdravstvene ustanove: Dom zdravlja „Dr Ljubomir Ćeranić“, JZU Psihijatrijska bolnica i JZU Zavod za forenzičku psihijatriju koje zapošljavaju oko 300 radnika, i zato nam je značajno njihovo funkcionisanje. U našoj opštini egzistiraju svi nivoi obrazovanja (predškolsko, osnovno, srednje i visoko). Kada govorimo o nevladinim organizacijama, možemo se pohvaliti i njihovim funkcionisanjem – od Opštinskog udruženja penzionera, Boračke organizacije do Udruženja za pomoć licima sa posebnim potrebama „Podrška“, Udruženja „Majka i dijete“, KUD-a „Romanijska luča“, Plesnog kluba“ Nika“, Omladinske organizacije lova, ribolova, planinara, društva za zaštitu životne sredine, povratničkih udruženja, aero kluba „Soko“, te sportskih klubova. Većina sportista ostvaruje dobre rezultate, a posebno treba istaći atletičare, koji postižu uspjehe kako u našoj zemlji i regionu, tako i u čitavom svijetu. Počeli smo pripreme za održavanje MOSI igara 2019. godine na kojima smo domaćini.

ŠTA ĆE BITI PRIORITETNI CILJ OPŠTINE SOKOLAC U 2018. GODINI?

BJELICA: Želimo da stvorimo povoljan poslovni ambijent i privučemo nove investitore. Poslije 25 godina u potpunosti ćemo riješiti pitanje kolektivnog i alternativnog smještaja izgradnjom dvije stambene zgrade sa ukupno 64 stambene jedinice i završetkom stambene zgrade sa 17 stanova. Završen je javni poziv za postavljanje LED rasvjete na 1000 stubova, kreće treća komponenta Projekta „Snabdijevanje vodom i kanalizacija“ koji obuhvata područje Podromanije i Bjelosavljevića, završetak projekta vodosnabdijevanja područja Kule, Vrbarja, Burata, Đedovaca, Ozerkovića i Kazmerića. U toku su aktivnosti na postavljanju video-nadzora na glavnim saobraćajnicama, oko škola, sportske dvorane, vojničkog groblja i u Parku boraca Romanije. U saradnji sa UNDP-om, SIDOM, USAID-om i Vladom RS izvršiće se potpuna sanacija Osnovne škole „Sokolac“.

Preko projekta „ReLoad“ i prekogranične saradnje izvršićemo sanaciju i izgradnju novih objakata za potrebe sporta i fizičke kulture. U prvoj polovini ove godine ugovorom ćemo preuzeti upravljanje JP ViK „Vrelo Bioštica“ Sokolac.

Sufinansiraćemo izgradnju jednog broja saobraćajnica i vodovoda u mjesnim zajednicama.

Usmjerili smo se i na razvoj turizma sa određenim pogodnostima koje smo obezbijedili za sve one koji žele da ulažu u našu opštinu, tako da u narednom periodu očekujemo da Sokolac dobije novi hotel i etno-naselje, a možemo se pohvaliti činjenicom da i postojeći ugostiteljski objekti proširuju svoje kapacitete. Očekujemo nove investicije preduzeća „Onogošt“, „Tropik“ i „Gorenje“. Posebnu pažnju posvećujemo kulturno-istorijskom nasljeđu, što dokazuje istraživanje dvije nekropole u Bjelosavljevićima i Luburić polju. Sada se vrši istraživanje u dvije pećine.

JEDNA OD NAJVAŽNIJIH TEMA U CIJELOM REGIONU U 2017. GODINI BILA JE PITANJE „BRZE CESTE“. KOLIKO JE TAJ PUT ZNAČAJAN ZA NAŠU LOKALNU ZAJEDNICU?

BJELICA: Trasa puta Beograd–Sarajevo veoma je značajna za ostanak stanovništva na našim prostorima. Prije svega, zahvaljujem Vladi Srbije koja je podržala trasu koja je u našem interesu. Moramo poštovati prostorni plan, koji je pored Ustava, najvažniji dokument jedne države. Jedna od trasa, predviđena tim planom, jeste trasa od Višegrada, preko Ustiprače, Rogatice, Podromanije, Ravne Romanije, Ljubogošte i Istočnog Sarajeva. Ona je definisana Strategijom transporta RS, koja je sastavni dio okvirne Strategije BiH. Razočarao sam se stavom nadležnog ministarstva da ovaj put nije u prioritetu investicija 2018/2020. godine, a da će u budućnosti Vlada RS izdvojiti 800.000 KM za isti. Ta sredstva nisu dovoljna da se pripreme karte, a da ne govorimo o idejnom projektu, rješavanju imovinsko-pravnih odnosa i slično. Pored toga Ministarstvo saobraćaja i veza predložilo je Vladi trideset pet prioritetnih projekata, a na posljednjem mjestu je pomenuta trasa. U sedam prioritetnih projekata, čija je realizacija predviđena do kraja 2020. godine, istočni dio Srpske nije obuhvaćen. Zato moramo staviti do znanja nadležnima da postoji i ovaj dio zemlje. Zahvalni smo što se kreditnim sredstvima gradi bolnica u Istočnom Sarajevu, ali ako želimo da zadržimo ljude na ovim prostorima, ne smijemo zapostaviti istočni dio RS ni u jednoj sferi života.

Prioriot u narednom periodu biće nastavak započete saradnje, kako sa susjednim, tako i sa opštinama u Srbiji i Crnoj Gori, međunarodnim organizacijama, ambasadama, Gradom Istočno Sarajevo, Vladom RS i Savjetom ministara BiH.

Posebno ističem dobru saradnju sa Srpskom pravoslavnom crkvom, Islamskom vjerskom zajednicom i povratničkim udruženjima.